- 30 Sep 2004, 02:33
#21600
Ero me nagovorio da nekaj napišem, pa evo
Nakon ugodnog i lijepog druženja u subotu na 2. Pikniku TF, morao sam odvoziti do doma. Po kišici koja je padala od Trojana jače ili slabije dvije minute poslije ponoći stigao sam doma i odjurio u krevet. Pogledao prije poštu koje nije bilo, jer svi smo bili na pikniku i nitko još niš nije napisao. Jutro je brzo došlo. U 7 sati su dečki dolazili po mene, a i stvari za trčanje je trebalo složiti. Bilo mi je lakše je nisam trebao voziti, a kao suvozač nisam mogao spavati, pa je opet skoro isto.
Ta utrka u Bjelovaru ima svoje čari i nema smisla da je propustim. Ove godine bila je 11. po redu, a i moj 11. nastup tamo je bio.
U subotu na pikniku su me nagovorili na malo nogometa, ali dosta da osjetim bol u zadnjoj loži koju sam vukao od Pohorja, prije 14 dana kad sam na zadnjem kilometru lovio dvojicu, a ulovio bolu zadnjoj loži i na kraju došepao u cilj.
Bol je to jutro ipak bila u nekim granicama normale (a koje su to granice za nas
) pa sam lagano zagrijao, kao i obićno zadnjih 5 minuta prije starta, da ne potrošim preveć snage. Vrijeme je bilo oko 10°C i reklo bi se ugodno za trčanje, sa sjeveroistonim vjetrom, koji nama trkačima uvijek puše u prsa.
Skupilo nas se oko 100 i hrabro smo krenuli da odradimo tih 21,1 km. Zbog bolova sam krenuo kao sporije (ne mogu ni brže i dok sam ok) i pričajuči s Anom koja je dan prije trčala u Bakovcima, hrabro smo se borili s kilometrima, koji su mogli i malo brže iči. Do okretišta na 12 km je i bol pomalo popustila, pa da mi ne bude dosadno na jednoj od okrepnih stanica sa vodom, koju inaće ne pijem, a sad mi je dobro došla (bar sam tak mislio u početku) osjetio sam grčeve. To je bilo znak da treba, nepopularno, usporiti i malo prohodati. I ubrzo je bilo bolje i produžili smo dalje, ali ne zadugo, jer višak tekučine je trebalo odlijati. Tu mi je i Ana otišla nekih 100 metara, kojih nikak da stignem. I na kraju zadnjih kilometar i pol moj "omiljeni brijeg" gdje po tradiciji uredno prohodam, pa opet malo trčanja i opet brijeg. Sad mi je bilo dosta, pa sam i njega prohodao. Srećom zadnjih 500 metara je ravno i tu sam mogao laganim pobjedničkim korakom uči u cilj. Pitate se zakaj pobjedničkim. Jednostavno, jedini imam svih 11. bjelovarskih utrka i tu me nitko ne može dostići i pobijediti, a pobjednik je svaki koji dođe u cilj. Konaćno sam i ja pobijedio. Istina moj prijatelj i organizator, Doc je to i očekivao od mene. I onda netko veli da smo mi trkači nepredvidivi. Rezultat, planirani obzirom na stanje u kakovom sam trčao. Vjerovao sam da ću istrčati i da neću odustati, i tako sam i istrčao, a ono poslije? Pa nije prvi put da me nekaj boli.
U cilju sam uredno popio 3 cedevite i nakon tuširanja smo riješili grah i kobasicu, a bilo je i piva. Zaslužili smo ga, nadam se.
Na kraju se ispostavilo da nas je iz Varaždina bilo 16. Čisto solidan broj, ak se zna da se dio trkača odmarao nakon naše utrke, na kojoj su dali sve od sebe, a mi joggeri smo odradili još jednu u nizu.
i sretni i zadovoljni za dana stigli doma 
Nakon ugodnog i lijepog druženja u subotu na 2. Pikniku TF, morao sam odvoziti do doma. Po kišici koja je padala od Trojana jače ili slabije dvije minute poslije ponoći stigao sam doma i odjurio u krevet. Pogledao prije poštu koje nije bilo, jer svi smo bili na pikniku i nitko još niš nije napisao. Jutro je brzo došlo. U 7 sati su dečki dolazili po mene, a i stvari za trčanje je trebalo složiti. Bilo mi je lakše je nisam trebao voziti, a kao suvozač nisam mogao spavati, pa je opet skoro isto.
Ta utrka u Bjelovaru ima svoje čari i nema smisla da je propustim. Ove godine bila je 11. po redu, a i moj 11. nastup tamo je bio.
U subotu na pikniku su me nagovorili na malo nogometa, ali dosta da osjetim bol u zadnjoj loži koju sam vukao od Pohorja, prije 14 dana kad sam na zadnjem kilometru lovio dvojicu, a ulovio bolu zadnjoj loži i na kraju došepao u cilj.
Bol je to jutro ipak bila u nekim granicama normale (a koje su to granice za nas
) pa sam lagano zagrijao, kao i obićno zadnjih 5 minuta prije starta, da ne potrošim preveć snage. Vrijeme je bilo oko 10°C i reklo bi se ugodno za trčanje, sa sjeveroistonim vjetrom, koji nama trkačima uvijek puše u prsa.
Skupilo nas se oko 100 i hrabro smo krenuli da odradimo tih 21,1 km. Zbog bolova sam krenuo kao sporije (ne mogu ni brže i dok sam ok) i pričajuči s Anom koja je dan prije trčala u Bakovcima, hrabro smo se borili s kilometrima, koji su mogli i malo brže iči. Do okretišta na 12 km je i bol pomalo popustila, pa da mi ne bude dosadno na jednoj od okrepnih stanica sa vodom, koju inaće ne pijem, a sad mi je dobro došla (bar sam tak mislio u početku) osjetio sam grčeve. To je bilo znak da treba, nepopularno, usporiti i malo prohodati. I ubrzo je bilo bolje i produžili smo dalje, ali ne zadugo, jer višak tekučine je trebalo odlijati. Tu mi je i Ana otišla nekih 100 metara, kojih nikak da stignem. I na kraju zadnjih kilometar i pol moj "omiljeni brijeg" gdje po tradiciji uredno prohodam, pa opet malo trčanja i opet brijeg. Sad mi je bilo dosta, pa sam i njega prohodao. Srećom zadnjih 500 metara je ravno i tu sam mogao laganim pobjedničkim korakom uči u cilj. Pitate se zakaj pobjedničkim. Jednostavno, jedini imam svih 11. bjelovarskih utrka i tu me nitko ne može dostići i pobijediti, a pobjednik je svaki koji dođe u cilj. Konaćno sam i ja pobijedio. Istina moj prijatelj i organizator, Doc je to i očekivao od mene. I onda netko veli da smo mi trkači nepredvidivi. Rezultat, planirani obzirom na stanje u kakovom sam trčao. Vjerovao sam da ću istrčati i da neću odustati, i tako sam i istrčao, a ono poslije? Pa nije prvi put da me nekaj boli.
U cilju sam uredno popio 3 cedevite i nakon tuširanja smo riješili grah i kobasicu, a bilo je i piva. Zaslužili smo ga, nadam se.
Na kraju se ispostavilo da nas je iz Varaždina bilo 16. Čisto solidan broj, ak se zna da se dio trkača odmarao nakon naše utrke, na kojoj su dali sve od sebe, a mi joggeri smo odradili još jednu u nizu.
i sretni i zadovoljni za dana stigli doma Tko prvi, pobjednik je!
Bravo Kruno, pravi si ti dedec. 
Vž-Lj.Vž cca 400 i Vž-Bj-Vž cca 200